Knjiga kroz nekoliko razlikovnih poglavlja prikazuje manje poznatu povijesnu građu, na primjeru članova Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji su rođenjem i/ili djelovanjem vezani za Križevce uz pretpostavku da su nešto važno dali gradu, a i da je grad nešto važno dao njima. Autori su se odlučili za kronološki pristup, pa su – prikazavši najprije povijest Akademije te za predmet razmatranja uzimali jednoga po jednog križevačkog akademika.

U knjizi je prikazan rad ovih akademika:

1. Josip Kalasancij Krasoslav Schlosser (1808. – 1882.)
2. Ljudevit Farkaš Vukotinović (1813. – 1893.)
3. Mirko Bogović (1816. – 1893.)
4. Franjo Marković (1845. – 1914.)
5. Mijo Mijat (Mišo) Kišpatić (1851. – 1926.)
6. Vladimir Srećko Vrkljan (1894. – 1974.)
7. Milislav Demerc (1895. – 1966.)
8. Marijan Detoni (1905. – 1981.)
9. Andre Mohorovičić (1913. – 2002.)
10. Drago Gredenić (1919. – 2018.)
11. Ferdo Bašić (1945.)

Nakon toga prikazano je bogato i raznovrsno djelovanje Akademijina Zavoda u Križevcima te su prikazani akademici bliski Križevcima:

12. Ante Stamać (1939. – 2016.)
13. Dragutin Feletar (1941. – 2023.)
14. Gračanin (1911. – 1981.)

Knjiga je izašla u rujnu 2026. godine, u povodu 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, 210. godina od rođenja i 120. godina od preminuća utemeljitelja Akademije Josipa Jurja Strossmayera.